Psihosomatske bolesti

Hipertenzija uzrokuje psihosomatika, Navigacijski izbornik

Sie sind auf Seite 1von 30 Im Dokument suchen Predavanja za srednje kole prim.

Elvira Koi, dr. Problem odnosa izmeu tijela, duha i due je star koliko i ljudska misao, kao medicina.

Iako je prema nekim studijama više od 60 posto svih bolesti i poremećaja koje poznajemo zapravo psihosomatske prirode, odnosno mogu nastati kao posljedica prolongiranog stresa, osobno smatram da je taj postotak daleko veći. Liječnici se slažu da emocionalne smetnje utječu na razne organe tako da im mijenjaju funkciju dok klasični psihoanalitičari smatraju da svaki oboljeli organ ima određenu simboliku, tj. Tako psihosomatskim bolestima nazivamo bolesti psihogenog podrijetla čiji se simptomi očituju na organima i mijenjaju njihovu ulogu, stvarajući najprije reverzibilne a zatim i ireverzibilne promjene. Dokazano je da određena emocionalna stanja mogu uzrokovati promjene funkcije organa, a tjelesne promjene koje nastaju zbog tih disfunkcija samo su popratni simptomi emocija.

Od Aristotela, do Juliana Huxleya, medicinska znanost i biologija trae zajedniku integrativnu formulu. Problem je to i moderne psihosomatske medicine, zahvaljujui hipertenzija uzrokuje psihosomatika Christiana Friedricha Nassea i Maximiliana Jacobijanjemakog psihijatra, koji je prvi popularizirao termin 'psihosomatski poremeaj' u dvadesetim godinama devetnaestog stoljea. Od tada, ovaj termin je postajao staromodan i bio odbacivan vie puta. Kao rezultat neprekidnih diskusija, on je konano izbaen i iz amerike i meunarodne klasifikacije duevnih bolesti.

Prvo izdanje amerikog Dijagnostikog i statistikog prirunika za mentalne poremeaje DSM-I, ukljuilo je koncept psihosomatske medicine pod terminom 'psihosomatski poremeaj'. Drugo izdanje DSM-II, odredilo je ove poremeaje kao 'psihofizioloki autonomni i visceralni hipertenzija uzrokuje psihosomatika. Ovi su termini izbrisani i zamijenjeni novim, koji glasi 'psihiki faktori koji utiu na fizika oboljenja' u kasnijim izdanjima istog prirunika DSM-III, ; DSM-III-R, i DSMIV, Deseta revizija Meunarodne klasifikacije oboljenja ICD je uklonila termin 'psihosomatski poremeaji' i zamijenila ga sa 'psihiki i ponaajni faktori povezani sa poremeajima ili oboljenjima klasifikovanim na drugom mjestu'.

ICD je prva revizija u kojoj se Svjetska zdravstvena organizacija odrekla klasinog termina 'psihosomatski'.

Psihosomatika – Wikipedija

Psiholoki imbenici utjeu na gotovo sve kategorije bolesti i stanja, kardiovaskularna, gastrointestinalna, pulmonalna, neuroloka, reumatoloka, neoplastina, renalna 1. Bronhalna astma F54 i J Reumatoidni artritis Ulcerativni kolitis F54 i K Excludes: tension-type headache G F 54 psiholoki imbenici koji djeluju na zdravstveno tjelesno stanje - u vezi s drugamo svrstanim poremeajem ili bolesti Ti psiholoki imbenici utjeu na nekoliko naina: - na tijek opeg zdravstvenog stanja razvoj, egzacerbacija ili zakanjenje oporavka - utjeu na lijeenje - mogu stvarati dodatne rizike osobi npr.

Dakle, bolesnik iznosi simptome kao da su vezani uz poremeaj organa ili sustava koji su autonomno kontrolirani kardiovaskularni, probavni, dini, urogenitalni.

Trae bezbrojne pretrage, koje su uvijek negativnih rezultata, ali se ne daju razuvjeriti. Body dysmorphic cajevi protiv visokog pritiska preokupacija zamiljenog defekta tijela ili lica c F Simptomi oznauju bolesnikovu koncepciju kako bi se fizika bolest oitovala.

Freud teorija psiholokog konflikta i konverzivnih reakcija Dunbar specifine nesvjesne crte osobnosti uzrokuju specifine psihosomatske poremeaje Franz Alexsander teorija hipertenzija uzrokuje psihosomatika nesvjesnog konflikta uzrokuje specifine poremeaje autonomno inerviranih organa.

krvni tlak i otkucaji srca

Prolongirana napetost producira fizioloki poremeaj. Konflikt je irok pojam koji slui oznaavanju situacija u kojoj postoje suprotna zbivanja i tendencije ponaanja, osjeaji. Rjeenje konflikta je trojako: 1. Franz Alexander Konstitucionalni predisponirajui faktori su ukljueni u nastanak poremeaja.

Tip A linosti Agresivna ukljuenost u kroninu, neprestanu borbu za postizanjem sve vieg i vieg u sve manje i manje vremena i, ako je potrebno, protiv suprotnih nastojanja drugih stvari ili ljudi. U sjevernoamerikoj kulturi takve se karakteristike obino jako cijene i pozitivno se veu uz ambiciju i uspjeno stjecanje materijalnih dobara.

da li invaliditet s hipertenzijom 3

A Tip linosti Agresivna ukljuenost u kroninu, neprestanu borbu za postizanjem sve vieg i vieg u sve manje hipertenzija uzrokuje psihosomatika manje vremena i, ako je potrebno, protiv suprotnih nastojanja drugih stvari ili ljudi. A Tipovi 1. U menaderskim poloajima, A Tipovi prikazuju svoju kompetitivnost radei prekovremeno i, ne tako rijetko, donosei loe odluke jer ih donose prebrzo. A Tipovi su takoer relativno kreativni. Zbog svoje brige za kvantitetu i brzinu, kod suoavanja s problemima se pouzdaju u prethodna iskustva.

Nee rezervirati vrijeme potrebno za razvoj novih rjeenja za nove probleme. Rijetko mijenjaju svoje odgovore na specifine izazove u svojem miljeu; stoga, njihovo ponaanje je lake predvidjeti B Tipovi 1. B Tipovi su oni koji u konanici uspijevaju doi do vrha. Veliki prodavai su obino A Tipovi; vii direktori su obino B Tipovi. A Tipovi kvalitetu svog uloenog napora podloe njegovoj kvantiteti.

hipertenzija je bolest koja se

Promaknua u korporativnim i profesionalnim organizacijama "obino prije idu onima koji su mudri nego onima koji su samo uurbani, prije onima koji su taktini nego onima koji su neprijateljski nastrojeni i prije onima koji su kreativni nego onima koji su samo okrenuti natjecateljskim borbama.

Astma, alergije i migrene.

hipertenzija stupanj rizika, korak 2

Neke su i danas u okviru diskusija, ukljuujui multiplu kemijsku senzitivnost, PTSP, Gulf War syndrom, sindrom kroninog umora Ponekad se misli da stigmatici zapravo pate od psihosomatskih bolesti, uslijed identifikacije s Isusom Illness as Metaphor je objavila Susan Sontag. Romantina ideja da je bolest ekspresija karaktera je razliito proirena tj. To znai da odreena emocionalna stanja mogu dovesti do promjena funkcije organa, a tjelesne promjene koje nastaju zbog ovih disfunkcija samo su popratni simptomi emocija.

Tjelesni simptomi mogu biti direktna reakcija na emocije, primjerice drhtanje zbog straha ili srdbe, crvenjenje zbog stida. U psihosomatskim bolestima tjelesni simptomi su indirektni rezultat emocija, uglavnom nesvjesnih, koje trae izlaz zaobilaznim recepti za hipertenziju i visokog kolesterola kompliciranim putem do organa.

Zrela hipertenzija uzrokuje psihosomatika tijekom ivota stjee uspjene mehanizme obrane od kompleksnih problema. Oni koji svojom agresijom upravljaju s manje uspjeha ne mogu nai drutveno prihvatljive oduke za svoje agresivne osjeaje. Tako se neprijateljski osjeaji pojaavaju i akumuliraju, trae sve veu kontrolu. Tko npr.

Psihosomatika

Ovi bolesnici esto imaju potekoa u izraavanju i opisivanju svojih briga, bolova, razoarenja, openito u prepoznavanju svega to smatraju slabou. Ika Ronevi, Narodni zdravstveni list Psihosomatski su oni poremeaji iji su simptomi uzrokovani mentalnim procesima Ako medicinska egzaminacija ne moe nai organski ili fiziki uzrok, ako poremeaj nastane hipertenzija uzrokuje psihosomatika rezultat emocionalnih uvjeta ljutnje, anksioznosti, depresije, krivnje Interakciju izmeu psiholokih faktora i imunog sustava prouava psiho-neuroimunologija.

Psihosomatski simptomi pokazuju kako ljudsko tijelo moe kreirati fizike simptome kao novopassit i hipertenzija za deficijenciju odnosa na primjer, hipnozom inducirana alergijska reakcija indicira da je imuni odgovor osobe dramatino promijenjen tijekom intenzivnog odnosa tijela i psihe esto su psihosomatski poremeaji uzrokovani vanjskim faktorima ili ulogama. Ozbiljan stres uzrokovan na radnom mjestu, u vezama i obitelji je poznat kao uzrok bolova u abdomenu, glavobolja, inkontinencije, gubitka kose, Psihosomatika je disciplina koja se bavi utjecajem stresa na organizam.

Psihosomatske bolesti su bolesti izazvane stresom, uz trajna oteenja tjelesnih sustava i organa, Psihosomatski su poremeaji funkcionalni poremeaji izazvani stresom, ali bez trajnih oteenja tjelesnih sustava i organa.

Pored stresa, znaajnu ulogu imaju nasljedni i imbenici okolia, koji ine odreeni organski sustav osjetljivijim na djelovanje stresa. Izbor primjerenih strategija suoavanja sa stresom znaajno produuje ivot oboljelih i skrauje razdoblje oporavka Po zdravlje je najgore izbjegavanje suoavanja, to dugorono hipertenzija uzrokuje psihosomatika doivljaj stresa Pojedinci se razlikuju u strategijama suoavanja sa stresom. Ameriki psiholog Lazarus, tvorac hipertenzija uzrokuje psihosomatika teorije stresa, razlikuje dvije osnovne skupine strategija suoavanja sa stresom, koje proizlaze iz sekundarne kognitivne procjene Kada osoba procijeni da moe uspjeno kontrolirati situaciju, koristi hipertenzija uzrokuje psihosomatika, problemu usmjerene strategije; u protivnom se okree emocijama usmjerenim strategijama suoavanja, koje slue smanjenju stresnog doivljaja.

Emocionalni stres utjee na tijek bilo koje kronine bolesti, ali je pogreno zakljuiti da jedino stres uvjetuje nastanak ili pogoranje.

Naroito je to teko dokazati u sluajevima tzv. Usprkos znaajnom napretku u istraivanju psihosomatskih bolesti, znanstvenici jo uvijek ne znaju to ih uzrokuje. Istraivanja pokazuju kako se radi o sloenom meudjelovanju niza imbenika: naslijeenih gena, imunolokog sustava, mikroorganizama i okolinih imbenika, koji uz stres ine odreeni organski sustav osjetljivijim na njegovo negativno djelovanje. Dokazana je vanost trajanja stresnih situacija tj.

liječenje oboljenja koronarne arterije s hipertenzijom

Stanje tzv. Bez obzira radi li se o tjelesnoj ili psihikoj ugroenosti ili povredi, tj. U stanju borbe ili bijega, ubrzavaju se disanje i rad srca, ire se zjenice, pojaava se znojenje, raste krvni tlak, to je reakcija koja omoguava organizmu djelotvornije suoavanje s izazovom.

Prestankom opasnosti, parasimpatika aktivnost vraa tijelo u stanje ravnotee, smanjujui krvni tlak, usporavajui rad srca i disanje te pojaavajui rad eluca i crijeva. Takva je reakcija u redu ako ne izazove iscrpljenje organizma, ili ako je neadekvatnog intenziteta hipertenzija uzrokuje psihosomatika odnosu na doivljenu traumu.

Po zdravlje je najgore izbjegavanje suoavanja, to dugorono poveava doivljaj stresa i utjee na razvoj bolesti. Tada se lako pridrui i izostanak socijalne podrke, adekvatnog medicinsko-psiholokog pristupa i utjecaj prethodnih traumatskih iskustava.

Pojedinci se razlikuju u strategijama suoavanja sa stresom.

Psihosomatske bolesti

Kada osoba procijeni da moe uspjeno kontrolirati situaciju, koristi aktivne, problemu usmjerene strategije; u protivnom se okree strategijama koje su emocionalno usmjerene i koje nisu tako uspjene u smanjenju stresnog doivljaja. Javljaju i vrtoglavicu, tenzijsku glavobolju, opu nestabilnost, te esto hipersomniju.

Pseudotrudnoa To je rijedak psihijatrijski sindrom, koji susreemo jo i pod nazivima lana trudnoa, umiljena trudnoa, histerina trudnoa ili fantomska trudnoa. Termin "pseudocyesis" uveo je John Mason Good jo Ova je pojava sporadino zabiljeena i hipertenzija uzrokuje psihosomatika na razliitim zemljopisnim lokacijama, u razliitim vremenima i kulturama, svim rasama, nacijama i slojevima drutva.

U posljednja dva stoljea zabiljeeno je oko sluajeva pseudotrudnoe. U literaturi pronalazimo opisano svega nekoliko sluajeva pseudotrudnoe u mukaraca. U oboljele osobe pojavljuju se gotovo svi simptomi i znaci trudnoe: poput nepravilnosti menstruacije, amenoreje, rasta opsega trbuha, areolarne hiperpigmentacije, promjene dojki i pojave laktacije.

Javljaju se jo i tzv. U nekim sluajevima, kada bolesnica sazna da nije trudna, moe doi do ozbiljnih psihikih komplikacija. Ne postoji jedinstveni proces nastanka pseudotrudnoe kod svih pacijenata.

Neki autori smatraju je psihosomatskim poremeajem, drugi naglaavaju vanost afektivnih poremeaja i depresije u etiologiji, dok trei tvrde kako je to varijanta Mnchausenova sindroma ili monosimptomatska hipohondrijaza.

RAZVOJ PSIHOSOMATSKIH BOLESTI POD UTJECAJEM STRESA

Koi E. Muini, V. Vondraek, S. Pseudocyesis and couvade syndrome. Drutvena istraivanja ; 62 Bitnu ulogu ima i pripadnost strogim kulturalnim i religioznim skupinama, medicinska i psiholoka naivnost, socijalna izolacija. Uvijek su to ene koje ele djecu, odnosno imaju intenzivnu elju za djetetom, ali bi eljele izbjei trudnou.

U isto vrijeme javljaju se i elja za trudnoom i strah od nje Najee su opisani upravo takvi sluajevi u kojima se lana trudnoa pojavljuje kao komplicirani sindrom koji predstavlja formu konverzivnog poremeaja s prateom depresijom. Pojavu pseudotrudnoe u zavrnoj fazi psihoanalize opisao je Freud kod kod Anne O. Poznato je da se u pet posto sluajeva pseudotrudnoa ponavlja.

Postoji zapis o sluaju recidiva svakih devet mjeseci tijekom dvadeset godina. T akoer postoje prikazi umiljene trudnoe neobino dugog trajanja, npr. De Pauw opisuje takvu monosimptomatsku sumanutost hipohondrijskog tipa koja je potrajala dana, tj.

Psihosomatska pozadina pojedinih bolesti

U veini opisanih sluajeva nalazimo osobe u dobi izmeu 20 i 44 godine, a esto su u koincidenciji s fiziolokim promjenama, npr. Posrijedi je hipotalamus-hipofizno-ovarijalna disfunkcija pa se lana trudnoa moe opisati i kao galaktoreja-amenoreja-hiperprolaktinemija sindrom GAHS.

Uvjerenje o postojanju trudnoe mogu potai i brojni mehaniki imbenici koji uzrokuju abdominalne smetnje, npr. Tijekom obrade pseudotrudnoe preporuuje se uiniti analizu korionskog gonadotropina BCHGanalizu hormona titnjae, ultrazvuno ili rengenski pregledati zdjelicu, koristiti sonogram kojim se uobiajeno oslukuju otkucaji srca eda i rezultate prezentirati bolesnici kako bi hipertenzija uzrokuje psihosomatika uvjerila u nepostojanje trudnoe.

Takoer se moe inducirati menstruaciju parenteralnom primjenom testosterona ili diethylstilbestrola. Tako se kombinacijom psihoterapije i hormonalne terapije postiu zadovoljavajui rezultati kod gotovo svih pacijenata. Prije su u tretmanu umiljene trudnoe koriteni purgativi, kupke, masae, kiretaa, kirurke procedure, pijavice, emetici, tonici i opijati, dok se u Primarnu ulogu svakako igraju rano otkrivanje i empatijska komunikacija s bolesnikom.